Australija ima jednu od najjačih ekonomija razvijenog svijeta. Izbjegla je recesiju koja je pogodila brojne druge države - dijelom i zbog bogatog rudarskog sektora, koji čini dvije trećine njenog izvoza.

Međutim, da li industrija u procvatu gubi snagu? Da, ako je suditi prema upozorenju iz posljednjeg izvještaja OECD-a, koji predviđa da će rast oslabiti u 2014.

Al Jazeerin reporter Andrew Thomas izvještava iz udaljene Pilbare, regije u Zapadnoj Australiji.

Autonomni kamioni bez vozača su najnovije high-tech komponente rudarske industrije Australije.

Sofisticirani GPS upravlja njima, a kompjuteri u kamionima voze ih osam kilometara. Do cilja se stiže milimetarskom preciznošću. Tamo čekaju strpljivo svoj red.

Rade 24 sata, ne trebaju im pauze i, budući da uvijek voze najefikasnijom brzinom i ne žure, rijetko kada staju zbog održavanja.

'Najefikasniji rudnik na svijetu'

Kamioni su samo dio priče. Rudarska kompanija Fortescue kaže da će novi rudnik željezne rude biti najefikasniji u svijetu.

Neville Power, direktor  Fortescue Metals Groupa, kaže: "Ovo su rudnici svjetske klase. Superiorni su u smislu globalnih troškova, što nam daje dosta prednosti u poređenju sa drugim svjetskim proizvođačima."

Iz rudnika, ruda se stavlja u vozove, prenosi do luke i ukrcava na brodove, čija je krajnja adresa Kina.

Po dolasku, ruda se pretvara u čelik.

"Na svaki brod ukrca se 180.000 tona željezne rude. To je dovoljno čelika da se tri puta izgradi poznati most Harbour Bridge u Sydneyju. A, svakih dvanaest sati isplovi po jedan brod i to samo iz ove kompanije", izvijestio je Thomas.

Vađenje 155 miliona tona rude godišnje, na što Fortescue cilja, donijet će više od 20 milijardi dolara prihoda.

Rivali BHP Billiton i Rio Tinto iskopavaju čak i više.

Posljedice rudarstva

Novac od rudarstva učinio je Australiju bogatom. Ali, to ima svoje posljedice. Australski dolar je narastao, što je izvoz učinilo težim za nerudarske kompanije.

Rudarstvo trenutno čini dvije trećine ukupnog izvoza Australije. Uslužne industrije, proizvedena dobra i turizam su praktično potisnuti sa tržišta.

Paul Cleary, autor knjige "Previše sreće", kazao je: "Dakle, na neki način, baza našeg izvoza postala je slična onoj u zemljama u razvoju, a to znači da smo veoma izloženi globalnom padu cijena rude i smanjenoj potražnji Kine za tim sirovinama."

Može li se potražnja smanjiti u Kini? Australski čelik pomogao je gradnju gradova poput onog u Chen Gongu. Ali, zgrade su prazne. U nekim područjima urbani razvoj je požurio ispred urbane migracije.

Čak i bez usporavanja Kine, faza investiranja u sektor rudarstva Australije se smanjuje. Poslovi nestaju jer sve češće automatizirana proizvodnja zamjenjuje radnike.

Ekonomski procvat Australije je i dalje na dobrom putu, ali bi on uskoro mogao postati veoma krivudav.

Izvor: Al Jazeera

Sjeverni dio Japana, naročito područje Fukushime, odavno je poznat kao poljoprivredna regija. Međutim, nakon nuklearne katastrofe izazvane cunamijem 2011. godine, ogromne količine radioaktivnog materijala procurile su u okoliš.

Kupovina poljoprivrednih proizvoda iz tog kraja je opala. Sada Vlada Japana i lokalna udruženja ulažu napore kako bi se povjerenje kupaca u te proizvode ponovno vratilo.

Centar za poljoprivredna istraživanja u Fukushimi nalazi se na sjeveru Japana. Ovdje se obavlja kontrola poljoprivrednih proizvoda kako bi se otkrilo jesu li izloženi radioaktivnom zračenju, te postoji li opasnost od njihovog konzumiranja.

Neki sumnjaju u rezultate istraživanja

Lokalni poljoprivrednici izvještaje Centra smatraju dokazom ispravnosti njihovih proizvoda, iako oni obuhvaćaju tek mali dio proizvoda. Iz Centra kažu kako mogu ispitati samo one uzorke koje im pošalju.

''U Centru izučavamo poljoprivredne tehnike pomoću kojih bi se ograničilo radiokativno zagađenje. Osim toga, svakodnevno kontroliramo uzorke poljoprivrednih proizvoda. Za pregledanje jednog uzorka potrebno je minimalno 20 minuta", tumači Tairiko Ichi, šef Odjela za praćenje kvalitete uzoraka poljoprivrednih proizvoda.

I dok su rezultati ispitivanja za jedne od velike važnosti, drugi, pak, sumnjaju u njih.

''Napori uloženi u pronalaženje tehnika pomoću kojih bi se usjevi zaštitili od radioaktivnog zračenja polučili su relativan uspjeh. Međutim, znači li to i povratak poljoprivrede u ovaj kraj i njegov ekonomski oporavak", javlja reporterka Al Jazeere Maha Matsumura.

Besplatno dijele jabuke

Fukushima je vodeće poljoprivredno područje u regiji, naročito u proizvodnji jabuka. Privatne tvrtke i volonterska udruženja iz okolnih mjesta pokrenuli su kampanju lijepljenja naljepnica na jabuke sorte "Kizuna", kojima pozivaju na solidarnost sa Fukushimom.

Ove se jabuke besplatno dijele sudionicima u društvenim aktivnostima, kojima je cilj pomoći ovom području, koje je 2011. godine pogodila nuklearna katastrofa.

"Na svaku sam jabuku, prije nego što je bila izložena suncu, zalijepio naljepnicu na kojoj piše 'Kizuna'", kaže poljoprivrednik Hisaichi Abe.

Međutim, same naljepnice neće vratiti povjerenje kupaca. Pred Fukushimom stoji još mnogo izazova prije nego što se stvari vrate na staro.

Izvor: Agencije

Nakon blagdana američki političari se vraćaju na posao. Lista zadataka je duga, a od nje ovise milijuni Amerikanaca. Sudeći prema ranijoj praksi, vrlo je velika vjerojatnost da će se s te liste malo toga napraviti.

Nova godina nije baš najbolje počela za Delores Sirianni. Bez posla je već sedam mjeseci. Prestala je dobivati naknadu za nezaposlenost od 375 dolara tjedno.

"Kako da prehranim djecu, kućne ljubimce, muža? Problem je toliki da ne znam odakle početi", opisuje Sirianni.

Ona je samo jedna od blizu 1,3 milijuna Amerikanaca koji više ne dobivaju socijalne beneficije, jer se predsjednik Barack Obama i Kongres nisu mogli dogovoriti kako da ih produže, a zatim su svi otišli na praznike. Obamina administracija je po povratku počela igru na emotivnu kartu.

Igra na emotivnu kartu

"Danas je dan kada će skoro 1,3 milijuna Amerikanaca otkriti da ček koji su očekivali u svom poštanskom sandučiću nije stigao. Taj ček je posljednja slamka za koju se drže mnoge obitelji suočene s dugotrajnom nezaposlenošću. Pomoću njega su stavljali hranu na stol i možda gorivo u vozila, kako bi stigli na razgovor za novi posao", kaže Gene Sperling iz Nacionalnog ekonomskog vijeća.

Taj argument nije bio dovoljan da uvjeri Senat, kojeg čini demokratska većina. Prijedlog zakona o socijalnim beneficijama povučen je zbog nedovoljne podrške.

To znači da je još manja vjerojatnost da bi prijedlog prošao Zastupnički dom, koji ima republikansku većinu. Ekonomisti napominju da zemlja nikada prije nije ukinula pomoć za ljude koji su dugo bez posla.

"Zbog slabog ekonomskog oporavka plaće su stagnirale, a tržište rada se mučilo da postigne svoj puni potencijal. Zato se mnogo ljudi srednje ili niže srednje klase i dalje teško snalazi", objašnjava Sean Snaith sa Instituta za ekonomske kompetencije.

Obami neophodan zalet

Ta će točka, razlika između bogatih i siromašnih, prema predviđanjima, biti u fokusu predsjednika Obame ove godine, u njegovom pokušaju da vrati povjerenje glasača.

"Propustio je godinu kada je predsjednik u drugom mandatu obično najproduktivniji, a to je prva godina drugog mandata. Potreban mu je zalet kako bi bio produktivan makar još godinu dana prije nego postane ranjiv. Predsjednik je tu godinu propustio i ne znam kako će je nadoknaditi", smatra politički analitičar Larry Sabato.

Zalet mu je neophodan ako misli riješiti ostatak svog plana: imigracijska reforma, nacionalna sigurost i programi nadzora, financijska pomoć za javne kuhinje... Po tim stvarima će ljudi pamtiti Obamu, ali, što je još bitnije, po njima će Delores Sirianni pamtiti 2014. godinu.

Izvor: Al Jazeera i agencije

Međunarodni monetarni fond povisit će za tri sedmice prognozu rasta svjetske ekonomije, najavila je u Nairobiju izvršna direktorica MMF-a Christine Lagarde.

"Povisit ćemo prognozu rasta svjetske ekonomije", kazala je ona na konferenciji za novinare u glavnom gradu Kenije, dodajući da je još prerano za pojedinosti.

Na kraju dvodnevne posjete Keniji Lagarde nije navela razloge revizije prognoze, prenosi Hina.

U redovnim jesenjim prognozama za svjetsku ekonomiju, objavljenim u oktobru prošle godine, MMF je snizio prognoze, zaključivši da je "rast i dalje spor".

Ubrzani rast

Prema tadašnjim je prognozama svjetska ekonomija prošle godine porasla 2,9 posto, a ove bi godine rast trebao ubrzati na 3,6 posto.

Time su jesenje prognoze snižene za 0,3 posto, odnosno 0,2 postotnog boda u odnosu na one iz jula.

U novembru je MMF upozorio da ekonomije u nastajanju posustaju, iako na njih i dalje otpada većina rasta aktivnosti u svjetskoj ekonomiji, dok razvijene zemlje, posebno Sjedinjene Američke Države, pokazuju naznake oporavka.

Zbog postupne promjene blage monetarne politike u SAD-u usporio je priliv kapitala na tržišta u nastajanju, s obzirom na rast dugoročnih prinosa u SAD-u i mnogim drugim ekonomijama, napomenula je Lagarde.

Izvor: Agencije

Nafta je glavni izvor prihoda, ali i života za Sudance. No, s nasiljem sve se nalazi pod znakom pitanja.

Prenos nafte već je smanjen za petinu. Sudanci strahuju da će, ako se rat nastavi, njihova krhka ekonomija biti potpuno uništena.

Poslovati u Khartoumu sve je teže. Zbog inflacije, cijene uvoznih proizvoda su skočile, a i sve je manje građana koji si to mogu priuštiti.

Teško se živi. Od 1988. godine Sudan se nalazi pod sankcijama SAD-a. Vladu optužuju za teški nemar, posebno od proglašenja nezavisnosti Južnog Sudana.

Tako je izgubljeno 75 posto proizvodnje nafte, jer se na južnoj strani nalaze najveća polja. Zatim je došla i finansijska kriza. U 2011. godini ekonomski rast pao je sa sedam na 1,3 posto.

Ovise o nafti i vodi

Novo nasilje remeti prenos nafte do Crvenog mora namijenjene izvozu. Očekuje se pad prihoda od 12 posto.

"Količina nafte koja se prenosi naftovodom iznosi oko 250.000 barela dnevno. To je sada smanjeno na oko 200.000 barela. Bez dogovora vlasti i postizanja primirja situacija će biti vrlo klimava", kaže ekonomski analitičar Ezzeddin Ibrahim.

Zbog pada dobiti od nafte, u pitanje je došla i stabilnost budžeta.

"Nafta i voda dva su resursa o kojima ovise i ekonomija i životi Sudanaca. A u ovom trenutku obje tekućine u velikoj su opasnosti", javlja iz Khartouma reporter Al Jazeere Mohamed Vall.

Etiopija gradi branu na Nilu koja će zaustaviti dotok oko 80 milijardi kubnih metara vode koje su od životne važnosti za Sudan i Egipat. Samim time poljoprivreda, koja Sudancima život znači, bit će ozbiljno ugrožena.

Izvor: Al Jazeera

Vrijednost kineske trgovinske razmjene prošle je godine prvi put premašila 4.000 milijardi dolara, čime je ta zemlja potvrdila poziciju najveće trgovinske nacije u svijetu, pokazali su službeni podaci objavljeni u petak.

Izvoz iz druge po veličini svjetske ekonomije porastao je 2013. godine za 7,9 posto, na 2.210 milijardi dolara, dok je uvoz uvećan 7,3 posto, na 1.950 milijardi dolara, objavila je Carinska uprava.

Trgovinski višak iznosio je 259,75 milijardi dolara, što je za 12,8 posto više nego u 2012. godini, prenosi Hina.

Ukupna trgovinska razmjena dosegnula je vrijednost od 4.160 milijardi dolara, čime je povećana za 7,6 posto u odnosu na 2012. godinu.

Stopa njenog rasta, ipak, zaostaje za zacrtanim Vladinih osam posto.

SAD - 3.500 milijardi dolara

Njena je vrijednost, ipak, rekordna i potvrđuje povijesni geoekonomski pomak, u sklopu kojeg je Kina postala najveći trgovac fizičkim dobrima u svijetu, ako se izuzmu usluge.

Izvještaji iz februara prošle godine pokazali su da je ukupna vrijednost trgovinske razmjene SAD-a u 2012. godini bila niža od one u Kini, no kineska Carinska uprava ističe da se, zbog razlika u metodama izračuna, ta promjena dogodila tek 2013. godine.

Ukupni godišnji podaci za SAD tek trebaju biti objavljeni, ali podaci za 11 mjeseci pokazuju vrijednost razmjene od 3.500 milijardi dolara.

"Vrlo je vjerovatno da je Kina pretekla SAD i 2013. godine prvi put postala najveći trgovac robom u svijetu", rekao je glasnogovornik Carinske uprave Zheng Yuesheng.

Evropska unija je najveći trgovinski partner Kine, a slijede SAD, Udruženje zemalja jugoistočne Azije, Hong Kong i Japan.

Izvor: Agencije

Ukupna zaduženost Hrvatske prema inozemstvu je, prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), za prvu polovicu prošle godine 46,2 milijarde eura, potvrdio je ministar financija Slavko Linić na Vladinoj sjednici.

Kabinet Zorana Milanovića prihvatio je polugodišnju informaciju HNB-a o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike.

Ministar Linić je istaknuo da u taj iznos, koji doseže 104 posto BDP-a, ulaze dugovi države, banaka, poduzeća i građana.

„HNB je poduzimao niz mjera za osiguranje likvidnosti u čemu je i uspio, ali unatoč tome kreditna aktivnost banaka nije oživljena, na što je utjecala mala potražnja građana i gospodarstva, usporedo s pojačanim oprezom bankara“, rekao je Linić.

Bankarski sustav stabilan

HNB-ovo izvješće, po riječima ministra financija, pokazuje da je bankarski sustav u Hrvatskoj stabilan, iako mu prihodi padaju, a da rezerve HNB-a iznose 12 milijardi eura.

Razmatrajući godišnje izvješće o državnim potporama za 2012. koje je podnijela Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja i koje je Vlada također prihvatila, ministar Linić je rekao kako je ukupan iznos potpora od 1,2 milijarde eura u 2012. godini manji nego prethodne godine, ali još uvijek prilično visok.

„Najveći dio potpora su sektorske i odnosne se na željeznicu, brodogradnju, radio i televiziju te sanaciju trgovačkih društava, a horizontalne su daleko manje“, kaže Linić.

Na kraju je naveo kako je udio potpora u BDP-u 2,6 posto, dok je u Europi, uz nešto drugačiju metodologiju, na razini 0,5 posto, pri čemu su horizontalne veće, a sektorske potpore manje.

Izvor: Agencije

Drugi dan Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu obilježilo je obraćanje iranskog predsjednika Hassana Rouhanija.

Nakon izolacije, sankcija Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, ova resursima bogata država pokušava da se ponovo uključi u globalne privredne tokove.

Dogovor o nuklearnom programu koji je u Ženevi postignut sa predstavnicima svjetskih sila osnova je za obnovu saradnje Irana sa nekadašnjim partnerima, javlja reporter Al Jazeere Jonah Hull.

Mnogi ovaj događaj vide kao najvažniji govor održan na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu posljednjih godina.

Iranski predsjednik pokušao je svijetu pokazati drugo, prijateljsko lice svoje zemlje. 

Pomirenje i investicije

"Niko ne može živjeti sam. Nijedna zemlja ne može potpuno samostalno riješiti vlastite probleme. Nijedna sila ne može stalno odlučivati o bilo čemu. Svi smo mi na istom brodu, istom čamcu, ukoliko nemamo mudre kormilare, nastaće problemi."

Rouhani je govorio iz pozicije jednog od lidera nužnog za globalnu stabilnost i sigurnost. Bio je to govor u kojem su prevladavale teme pomirenja, umjerenosti i, naravno, investicija.

"Mislim da su investicije u energiju od najvišeg interesa. Pretpostavljam da će vjerovatno evropske zemlje krenuti prve, s obzirom na istoriju saradnje s Iranom, ali ni Amerikanci neće previše zaostajati", kazao je glavni ekonomista IHS-a Nariman Behravesh.

"Iran leži u epicentru nekih od najsloženijih svjetskih problema - dinamičnog Bliskog istoka, nuklearnog programa koji prijeti regionalnoj stabilnosti, i rata u Siriji u kojem je ova država vitalni saveznik Bashara al-Assada, ali nema predstavnika za pregovaračkim stolom. Predsjednik Rouhani nije ponudio brz način rješavanja ovih problema, ali čini se da je otvorio put konstruktivnim odnosima, kako je sam istakao, sa međunarodnom zajednicom i iranskim susjedima u regionu, ali i investicijama za koje vjeruje da će u godinama koje dolaze Iran učiniti jednom od vodećih svjetskih ekonomija", javlja Hull.

Korak ka izlasku iz izolacije

A to bi, zauzvrat, značilo da će sankcije Iranu u jednom trenutku biti u potpunosti ukinute. To se može dogoditi samo kada ova zemlja postigne konačni dogovor sa svjetskim silama o svom nuklearnom programu. Stoga sve ovo izgleda kao Rouhanijev izraz podrške procesu za koji vjeruje da će biti uspješan.

"Nema sumnje da će biti veoma teško postići sveobuhvatni dogovor, ali ovim govorom je predsjednik Rouhani pokazao da je lično posvećen tome. Ovo je govor koji su svi željeli čuti i najvjerovatnije je najvažnije obraćanje jednog iranskog lidera od revolucije", rekao je Ian Bremmer, predsjednik Eurasia Group.

Iran je, smatraju učesnici Davosa, napravio još jedan korak ka izlasku iz višegodišnje izolacije.

Izvor: Al Jazeera

Predsjednik Europske središnje banke (ECB) Mario Draghi izjavio je da je eurozona ostvarila dramatičan napredak u svladavanju najtežeg perioda dužničke krize.

Draghi je također poručio da će ECB učiniti sve što je u njezinoj moći da očuva eurozonu netaknutom, prenosi AFP.

Predsjednik ECB-a je sudionicima foruma u Davosu rekao da je eurozona na početku oporavka, koji je još uvek slab i prvenstveno potaknut izvozom.

I Grčka bilježi napredak

"Čak i Grčka bilježi značajan napredak", rekao je Draghi, upozoravajući, međutim, da posao nije gotov jer je visoka nezaposlenost i dalje zabrinjavajući faktor.

Rizik od deflacije u 18 zemalja koje kao valutu koriste euro nije velik, rekao je Draghi, napominjući da pad cijena mahom dolazi iz najosjetljivijih zemalja s periferije eurozone.

Inflacija je u eurozoni u prosincu usporila na 0,8 sa 0,9 posto iz studenog, dok je cilj ECB-a da ona iznosi blizu, ali ispod 2 posto.

Cameron: Zapad ponovno oživio

Britanski premijer David Cameron je sa podija Svjetskog ekonomskog foruma poručio kako je Zapad godinama bio otpisan, ali sad je ponovo oživio.

Zbog rastućih troškova u Aziji, kompanije sve privlačnijim smatraju vraćanje radnika i tvornica natrag u matične zemlje.

'Offshoring'će se nastaviti, ali kompanije su se iz Kine počele vraćati u Britaniju.

"Imamo priliku da taj trend promjenimo. Priliku da vratimo neka radna mjesta. Nedavno istraživanje pokazalo je da je 1 od 10 malih i srednjih preduzeća dio proizvodnje vratilo u Veliku Britaniju, što je dvostruko više od kompanija koji je sele. To se ne događa samo u jednom sektoru, ovo se odnosi na sve sektore ekonomije", rekao je Cameron.

Izvor: Al Jazeera i agencije

Srpska napredna stranka (SNS) tražila je od nadležnih državnih organa da provedu hitnu istragu o „brojnim kriminalnim radnjama“ nekadašnjeg gradonačelnika Beograda Dragana Ðilasa i bivšeg ministra privrede Saše Radulovića.

Kako se navodi u priopćenju SNS-a, istraga bi se trebala baviti navodnim „kriminalnim radnjama“ Dragana Ðilasa u Beogradu, kao i djelima koje je, kako tvrde u SNS-u, počinio Radulović, „provodeći stečajne postupke i uništavajući firme i fabrike po Srbiji“.

„Takođe, zahtevamo da se ispitaju svi navodi, od prvog do poslednjeg, o kojima je, u svom pismu, govorio političar Saša Radulović“, traže iz SNS-a.

Naprednjaci su dodali kako je Demokratska stranka posljednja koja ima pravo govoriti o reformama i borbi protiv kriminala i korupcije u Srbiji, napominjući da su „upravo oni ti koji su ekonomski uništili Srbiju, opljačkali i osiromašili građane“.

„Srpska napredna stranka uradila je za kratko vreme, od samo 18 meseci, više nego što su demokrate u svim svojim mandatima“, priopćili su iz SNS-a.

DS: Ispitati nepravilnosti

Demokratska stranka prethodno je zatražila od  nadležnih organa da ispitaju sve nepravilnosti na koje je ukazao Radulović, koji je podnio ostavku na funkciju ministra privrede u proteklu subotu.

U priopćenju koje je DS odaslao jutros navodi se da "ovako ozbiljne optužbe za korupciju zahtevaju odgovor države“.

Prema ocjeni DS-a, ostavka Radulovića „najjasnije govori o načinu na koji Srbijom upravlja jedan čovek“.

Ta stranka je od medija i stručne javnosti tražila da se navodima Radulovića posvete na isti način kao što to čine kada su u pitanju neimenovani izvori koji optužuju funkcionere DS-a.

Radulović proziva

Radulović je u utorak optužio kabinet prvog potpredsjednika Vlade Srbije Aleksandra Vučića da je „bio i ostao glavni kočničar svih reformi“.

U obrazloženju ostavke Radulović je pojasnio kako nijedna od reformi nije provedena, a paket mjera ekonomske stabilizacije, na kojem su radili Ministarstvo finansija i kabinet prvog potpredsjednika, „potpuno je promašen“.

Njegova je ocjena da je proračun za 2014. neodrživ, „u delovima neozbiljan i ni približan onome što je Srbiji potrebno“, te da je sadašnja ekonomska politika „svojevrsni miks svih propalih politika prethodnog ministra finansija, uz razna arapska, kineska, ruska, beloruska i druga čuda i netransparentne ugovore“.

Za Srbiju, po riječima Radulovića, postoje dva puta – propala ekonomska politika subvencioniranja, korupcije, partijskog zapošljavanja, samovolje pojedinaca, pljačkaške privatizacije, parazita koji žive na leđima društva i drugi, mnogo teži – put odgovornosti, napornog rada, domaćinskog ponašanja i pristojnosti institucija sistema.

Izvor: Agencije

Glasnogovornik afganistanskog Ministarstva unutarnjih poslova Sedik Sediki priopćio je kako je najmanje šest osoba poginulo, a sedam civila ranjeno u bombaškom napadu automobilom, izvedenom na konvoj NATO-a u Kabulu, prenosi Anadolija.

Sediki ističe kako je samoubilački napad izveden u mjestu Arzan Qimet, a da su među poginulima bila i tri civila.

Iz Međunarodnih snaga za podršku ranije je priopćeno da su u napadu automobilom bombom na konvoj vozila NATO-a poginula dva civilna pripadnika ISAF-a, a među poginulima je i napadač samoubojica.

Kako prenosi Srna priopćenje ISAF-a, riječ je o dvojici američkih civila, koji su radili za Međunarodne snage NATO-a u Afganistanu.

Glasnogovornik afganistanske policije Hasmetullah Stanikzai tvrdi da iza napada stoje talibani, koji još nisu dali priopćenje o ovom događaju.

AP je, pak, izvijestio kako je skupina Hezb-e-Islami preuzela odgovornost za napad, prenosi Srna.

Novčana pomoć SAD-a Afganistanu

Sjedinjene Američke Države objavit će novi program pomoći Afganistanu od blizu 300 milijuna dolara za gospodarski razvoj jedne od najsiromašnijih zemalja svijeta, rekao je jedan dužnosnik State Departmenta, a prenosi AFP.

Taj program će službeno objaviti USAID, američka agencija za razvoj, precizirao je taj neimenovani dužnosnik.

Prema istom izvoru, prvi dio od 77 milijuna dolara bit će namijenjen privatnom sektoru, otvaranju radnih mjesta i smanjenju ovisnosti Afganistana o međunarodnoj pomoći.

Svrha pomoći je potpora pristupu zemlje Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.

Drugi dio od 92 milijuna dolara trebao bi pokrenuti obuku i zaposlenja kvalificiranih osoba u privatnom i javnom sektoru.

Taj program, pokrenut 1. siječnja 2014. godine, predviđa partnerstvo američkih i afganistanskih sveučilišta.

Treći dio od 120 milijuna dolara treba omogućiti potporu poljoprivrednom sektoru u Afganistanu i omogućiti da oko 400.000 poljoprivrednika raspolaže boljim tehničkim sredstvima, rekao je američki dužnosnik.

Izvor: Agencije

Piše: Vedrana Maglajlija

Odluka Kosova da recipročno uvede vize bh. građanima omogućava konkurenciji da brže i efikasnije nastupi na tržištu Kosova u odnosu na bh. kompanije i očekivano je da dođe do gubitaka u poslovanju, smatraju menadžeri iz Bosne i Hercegovine, koji takav politički potez vide kao još jednu otežavajuću okolnost za razvoj odnosa dvije privrede.

Šest mjeseci je prošlo od kada su imenovana trojica stranih savjetnika Vlade Srbije - bivši direktor MMF-a Dominique Strauss-Kahn, bivši šef talijanske diplomacije Franco Frattini i bivši austrijski kancelar Alfred Gusenbauer.

Do sada javnosti nije poznat učinak njihovog rada, kao ni visine honorara koje dobijaju. Ekonomisti kažu da, kada je o financijama riječ, učinka nema.

Stisak ruke koji je trebao označiti početak ekonomskog oporavka Srbije. Dominique Strauss-Kahn našao se prije šest mjeseci na čelu savjetničke trojke koja pomaže Srbiji u rješavanju financijskih problema.

"Siguran sam da čovek poznaje veći broj ljudi i da ima više telefona u svim finansijskim organizacijama nego svi mi u Srbiji zajedno", rekao je Aleksandar Vučić o Strauss-Khanu.

'Nema bitnog pomaka'

Dominique Strauss-Kahn oformio je svoj tim u Beogradu, koji je pomagao u radu ministarstvima financija i privrede.

Aleksandar Stevanović, bivši savjetnik u Ministarstvu privrede, sastao se sa Strauss-Kahnom nekoliko puta. Veoma brzo je, kaže, shvatio probleme Srbije.

"Gro onoga što su oni trebali da urade bio je vezan za firme u restrukturiranju i da se za to iskoristi svo njihovo iskustvo, poslovne veze i znanja. Tu su dosta radili. Obišli su veliki deo firmi i radili su značajne analize, ali trenutno ne možemo govoriti o učincima, jer ceo proces je stopiran zbog izbora", kaže Stevanović.

Najavljujući dolazak Strauss-Kahna u Srbiju iz Vlade je priopćavano da će pomoći u kreiranju proračuna i restrukturiranju visokog vanjskog duga.

Ekonomist Milan Ćulibrk, glavni urednik NIN-a, ne primjećuje da je nešto urađeno.

"Ako se rezultati mere ciframa - to može da bude otvaranje novih preduzeća, zapošljavanje novih radnika, rast BDP-a, priliv investicija - onda tu nekog bitnog pomaka, od momenta kada su angažovani, nema", kaže Ćulibrk.

Savjetničku trojku čine i bivši ministar vanjskih poslova Italije Franco Frattini i nekadašnji austrijski kancelar Alfred Gusenbauer.

Oni su angažirani kako bi pomogli u procesu eurointegracija, ali i promoviranju Srbije.

"Kakav je efekat dosadašnjih angažovanja? Tu ne može da se vidi efekat. Niti mi znamo šta Strauss-Kahn radi, niti šta on predlaže. Moguće da oni nešto predlažu i rade, a to, možda, vlasti ne prihvataju, a moguće je da su oni uzeti u dekorativne svrhe", smatra Miroslav Prokopijević iz Centra za slobodno tržište.

Vlada bez komentara

Vlada Srbije za sada ne komentira učinak svojih stranih savjetnika.

"U Ministarstvu finansija nisu želeli da kažu da li je posle šestomesečnog angažovanja, kako je najavljivano, napravljen srednjoročni ekonomski plan. Takođe, i dalje je nepoznata visina honorara stranih savetnika", javlja reporter Al Jazeere Marko Subotić.

Frattini je rekao da će raditi besplatno, Gusenbauer - da će imati naknadu, dok je Strauss-Kahn  najavio da će prva tri meseca raditi 'pro bono', a za kasnije će dogovoriti honorar.

"Honorar jednog konsultanta tog tipa koji vodi IMF bio bi takav trzišni da bi ga naša javnost razapela na krst i pitala šta on donosi. Stoga je, verovatno, elegantnija forma da se kaže da čovek neće uzeti honorar, ali jednostavno kad god neki posao zaključujete, kad se pojavljujete kao posrednik, a donosite investitora, vi ćete od tog posla da zaradite kao posrednik", kaže Stevanović.

Od kada su predstavljeni na početku svog rada, strani savjetnici se više nisu pojavljivali u javnosti.

Izvor: Al Jazeera

Mandatar za sastav nove talijanske vlade Matteo Renzi rekao je u utorak da očekuje kako će se o povjerenju novoj vladi moći glasati u ponedjeljak, jer je završio konzultacije s glavnim političkim strankama.

"Uvjeren sam da su se stekli uvjeti da dobro obavimo taj posao", rekao je Renzi novinarima u srijedu nakon razgovora s parlamentarnim strankama, prenosi Hina.

Očekuje da će od predsjednika Giorgia Napolitana službeno prihvatiti mandat za sastav nove talijanske vlade u subotu, te da će tada predstaviti i svoj kabinet.

Mediji: Teško s popunjavanjem položaja

Nakon sastanka sa strankama, Renzi se sastao s guvernerom talijanske središnje banke Ignaziom Viscom i izjavio je kako će u četvrtak pripremati dokument o politici i postupno imenovati svoje buduće ministre.

No, odbio je odgovoriti na pitanja o imenima, iako talijanski mediji nagađaju da se muči s popunjavanjem ključnih položaja, te da, među ostalim, ne može naći ministra gospodarstva.

Izvor blizak Renziju rekao je kako se nastavljaju kontakti s Napolitanovim uredom i s Europskom središnjom bankom, kako bi se odabrala osoba koja će moći kvalitetno predstavljati Italiju pred europskim partnerima.

Renzi bi mogao postati treći uzastopni premijer koji funkciju nije dobio nakon glasanja, već predsjedničkom odlukom - nakon Enrica Lette i Marija Montija.

Enrico Letta podnio je ostavku na premijersku funkciju u petak, nakon što je njegova Demokratska partija tražila da se mjesto oslobodi za Renzija.

Odluku o ostavci Letta je donio kada je Demokratska stranka, najveća partija vladajuće koalicije, prihvatila Renzijevu zamisao o ambicioznijoj vladi, koja bi Italiju izvukla iz ekonomske krize.

Ugašene stotine hiljada tvrtki

"Italija ne može živjeti u nesigurnosti i nestabilnosti. Sada smo na prekretnici", rekao je Renzi pred 140 članova vodstva Demokratske stranke.

Letta nije bio na tome sastanku kako bi, rekao je, stranka mogla slobodno odlučiti podupire li ga.

Matteo Renzi, 39-godišnji gradonačelnik Firenze, u prosincu je postao čelnik Demokratske stranke.

Do prije dva tjedna Renzi je odbijao razgovore o ulasku u vlast bez pobjede na izborima, ali se njegovo raspoloženje promijenilo kada su najveći talijanski poslovni lobiji i najveći radnički sindikat javno povukli podršku Letti, te pozvali na brže reforme.

U Italiji su posljednjih godina ugašene stotine tisuća tvrtki, a nezaposlenost je skočila na razine koje nisu viđene još od 70-ih godina.

Izvor: Agencije

Bosna i Hercegovina je jedna od rijetkih država u kojima ekonomska politika nije usaglašena među različitim nivoima vlasti, bez jasne strategije razvoja.

I to je jedan od razloga nezadovoljstva i bunta građana.

Zenica je primjer grada s velikim, ali i nedovoljno iskorištenim potencijalom i velikim brojem nezaposlenih.

Loša ekonomija

Zrak u Zenici i dalje je veoma zagađen. Višestruko od dozvoljenog. Ali čini se da to nije najveći problem Zeničana. Više ih brine loša ekonomska situacija.

Melisa Aganović završila je dva fakulteta. Prva je Bosanka nositeljica UEFA-ine licence za zastupništvo igrača i trenera, dvostruka dobitnica Zlatne značke za najboljeg studenta, brojnih priznanja...

Ali i nezaposlena.

"Zenica je danas grad s najvećim brojem nezaposlenih. Međutim, nama ne nedostaje stručan, visokoobrazovan kadar. Lično poznajem mnogo mladih, kreativnih ljudi koji zajedno sa mnom uporno biografije predaju na svaki mogući konkurs. Čak prelazeći svoje vrijednosti, jer predajemo na konkurse koji traže nižu kvalifikaciju od naše. Rješenje je mobilizacija najboljeg kadra. Htjela bih naglasiti da posjedovanje diplome danas ne znači da ste pismeni. Revizija znanja, ne diploma - bilo bi rješenje", ističe Melisa Aganović.

Zeničani kažu da su godine pogrešnog vladanja gradom i kantonom dovele do iznimno loše ekonomske slike.

Teško se živi

"Situacija u Zenici je očajna. Jako teško se živi. Ljudi su na rubu egzistencije. Došla sam iz Tuzle, gdje studiram na Medicinskom fakultetu, da podržim svoj grad, svoje sugrađane. Svi vidimo da dugo godina stanje nije dobro. Smatram da bi bilo jako lijepo da se uključe stručnjaci i da mijenjamo tu situaciju. Da se nezadovoljstvo ljudi već jednom otkloni", navodi Selma Čivić.

"Mladi su dovedeni na marginu. Politika ovog grada, kantona i države generalno za cilj ima da mrtvilo vlada među mladima", kazuje Haris Islamović.

Skupština Zeničko-dobojskog kantona nije donijela odluku o ukidanju plate izabranim zvaničnicima i godinu nakon što prestanu obavljati funkcije.

"Zenica danas ima 'ArcelorMittal', koji je najveći proizvođač čelika u svijetu. Međutim, neprivatizirani dio Željezare Zenica grca u dugovima - blizu 12 miliona eura. Željezara je hranila i širila grad. Danas gotovo da i ne postoji", javlja iz Zenice Al Jazeerin Sanel Kajan.

Izvor: Al Jazeera

Kriza u Ukrajini odrazila se i na Odesu, grad na jugozapadu zemlje, smješten na obali Crnog mora. Snijeg i ledena kiša okovali su Odesu, dok iz dana u dan zahladnjuju i ukrajinsko-ruski odnosi u ovom gradu, javlja reporeter Al Jazeere Ivan Čorkalo.

Stari vojni brodovi nisu jedina ruska ostavština u gradu. Milionska Odesa, nekadašnja ruska crnomorska baza, poznata je po multikulturalnosti. Ovdje žive pripadnici 130 različitih nacionalnosti. Najbrojniji su i većinu čine Ukrajinci, a tek nešto manje je etničkih Rusa.

Neopredijeljeni građani

Valentin Filipov je proruski orijentiran i protivi se načinu na koji je srušena vlast predsjednika Viktora Janukoviča.

"Ne podržavam Majdan, jer smatran da ulica ne može diktirati volju ljudi. Postoje drugi demokratski instrumenti, poput referenduma i izbora, da se dođe do željenog cilja", kaže Filipov.

Preko ulice do promjene vlasti i režima za Ivana je legitiman način. Podržava Euromajdan, učestvovao je u protestima u Kijevu, ali njihovim rezultatima nije u potpunosti zadovoljan. Suprotstavljene strane na trenutnu situaciju ne gledaju kao na podjelu naroda.

"Mi podržavamo mirne proteste, želimo svoje mišljenje slobodno izraziti da nas niko ne dira", kaže Ivan.

"Sve je to stvar pojedinaca, kako na nekoga utječe PR, bilo Euromajdana ili bilo koga drugoga. No, rješenje je važno, da ljudi ne izgube kontrolu", smatra Valentin Filipov.

Prema posljednjim istraživanjima lokalnih medija, više od polovine stanovnika ovog grada je neopredijeljeno.

Proruski i proevropski protesti

Proteklih sedmica je na gradskim ulicama održano nekoliko proruskih i proevropskih protesta. Na njima je s obje strane učestvovaloo nekoliko stotina ljudi, a velikih sukoba nije bilo.

Najteži se dogodio prije sedam dana, kada su tzv. Tituske, navodni plaćenici bivšeg režima Viktora Janukoviča, na proevropskom protestu pretukli nekoliko novinarskih ekipa. Među njima i lokalnog fotoreportera.

"Ne hodam po Siriji, već hodam po Ukrajini, po Odesi", kaže fotoreporter Maks Vojtenko.

"Od ove subote gradom idem s pancirom i kacigom, a nigdje ne idem bez pištolja. Isto su učinili i ostali novinari ovdje u gradu", kaže Vojtenko.

Upravo zbog rasta napetosti stanovnici Odese, koji živi prvenstveno od turizma, strahuju kako će se kriza vlasti odraziti i na zaradu, odnosno sve manji broj ruskih gostiju.

Izvor: Al Jazeera

Predsjednica Argentine Cristina Kirchner prvi put se pojavila u javnosti nakon operacije. U obraćanju je govorila o teškim ekonomskim izazovima s kojima se suočava njena zemlja. 

Tisće ljudi na ulicama Buenos Airesa s bubnjevima i transparentima, na skupu koji bi greškom mogao biti protumačen kao argentinska verzija brazilskog karnevala.

No, masa koja je okružila Kongres došla je da na otvorenom prati sedmi govor predsjednice Cristine Kirchner o stanju nacije.

Bio je to njezin prvi javni istup nakon što su joj u listopadu liječnici odstranili ugrušak krvi u mozgu.

Povratak u stilu Peronovih

Njezin povratak proslavljen je u stilu Peronovih, sa liderima stranke posvuda, pa čak i s matrioškama, s likovima Juana Dominga Perona, njegove žene Evite, bivšeg predsjednika Nestora Kirchnera i njegove udovice, Cristine.

Ali, vrijeme nije stajalo u Argentini.

"Predsjednica Cristina Kirchner govorila je gotovo tri sata, ali je izbjegla spomenuti oštri pad vrijednosti valute posljednjeg mjeseca, koji je pogoršao inflaciju u državi, jednu od najviših u svijetu. Umjesto toga, okrivila je poduzetnike zbog, kako je rekla, neopravdanog povećanja cijena i sugerirala da bi Kongres zakonom trebao zaštititi potrošače", javlja reporterka Al Jazeere Monica Yanakiev.

U svom govoru Kirchner je priznala da se osam puta morala boriti s krizom vrijednosti valute, od kada je stupila na dužnost 2005. godine.

No, kazala je da argentinska ekonomija i dalje raste, te da nezaposlenost i vanjski dug nikada nisu bili niži.

"U posljednjem tromjesečju zabilježili smo najnižu stopu nezaposlenosti ikada od 6,4 posto", rekla je Kirchner.

Deficit razlog inflacije

Politički analitičar Jorge Castro smatra da je visoka inflacija zasjenila korist od socijalnih programa.

Kirchner se, kaže, tek treba suočiti s ozbiljnim ekonomskim izazovima u preostalih 16 mjeseci mandata.

"Glavni problem je fiskalni deficit, koji čini četiri posto BDP-a i razlog je godišnje inflacije od 27 posto. Vlada će morati smanjiti poticaje, što će dovesti do povećanja cijena struje i troškove transporta", procjenjuje Castro.

Stoga će Cristina Kirchner pokušati uvjeriti sindikate da pristanu na manje povećanje plaća i to u godini u kojoj političari već oštre noževe za predsjedničke izbore 2015. godine. 

Izvor: Agencije

Poslovni skup, popularno nazvan srpski Davos, počeo je na Kopaoniku. Tema 21. biznis foruma koji će trajati do četvrtka je "Promijenimo Srbiju u Evropi koja se mijenja".

Prvi dan Foruma posvećen je očuvanju makroekonomske stabilnosti i poboljšanju efikasnosti finansijskog sektora.

Sutra i prekosutra teme će biti eurointegracije, odnosno razvoj poljoprivrede.

Organizatori očekuju 500 učesnika Foruma.

SNS bez predstavnika na Forumu

Na samom početku učesnicima Biznis foruma obratio se premijer Srbije Ivica Dačić.

Upitan kako komentariše to što je njegov nastup na Forumu guvernerka Narodne Banke Srbije Jorgovanka Tabaković nazvala "kabareom" i činjenicu da će na Kopaoniku biti okružen pojedinim biznismenima protiv kojih se vode istrage, Dačić je rekao:

"Šta sad ja ovde treba da dođem i da gledam da li će neko od njih da sedne pored mene? Onda bi mi bilo mnogo lakše da ne dolazim. Ali kuda to sve vodi? To je kabare. Situacija u kojoj se nalazimo je kabare."

Članovi Vlade Srbije iz Srpske napredne stranke (SNS) odlučili su da bojkotuju Forum, koji se održava uoči vanrednih izbora u Srbiji 16. marta.

Ranije danas organizatori su potvrdili da su zbog obaveza učešće na Forumu otkazali ministrica energetike Zorana Mihajlović i vršilac dužnosti ministra privrede Igor Mirović.

Reporter Al Jazeere Marko Pavlović javio je kako su se učesnici Foruma založili za reforme, ali malo ko je bio u situaciji da kaže o kakvim je reformama riječ.

Dačić je izjavio da sada nije pravo vrijeme za pregovore sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) i da će prave razgovore sa tom institucijom voditi vlada koja bude formirana nakon izbora.

Na pitanje kako će se voditi razgovori sa predstavnicima MMF-a, rekao je da "zavisi šta mi hoćemo i na koju vrstu aranžmana želimo da idemo".

"Ako želimo neki aranžman iz predostrožnosti, uslovi mogu da budu malo blaži nego što bi to bilo sa nekim punim aranžmanom. Mislim da je veoma važno da se sagleda realnost kakve reforme su neophodne i koliko ljudi mogu da izdrže te reforme", naveo je Dačić.

Misija MMF-a boravi u posjeti Srbiji od 26. februara

Deficit raste

Šef kancelarije Svjetske banke u Srbiji Tony Verheijen rekao je da odgađanje reformi više nije opcija za Srbiju, jer ta država nema fiskalnog manevarskog prostora za djelovanje.

"Iz perspektive Svjetske banke, Srbija bi trebala biti regionalni lider u reformama, a ne hvatati posljednji voz", rekao je on.

Verheijen je rekao kako Svjetska banka želi da naredna vlada stavi na dnevni red paket reformi koje se prije svega odnose na poboljšanje konkurentnosti i da Srbija tako pokaže liderski kapacitet.

Predsjednik Fiskalnog saveta Pavle Petrović rekao je da će deficit budžeta Srbije u 2014. godini dostići sedam, pa čak i osam posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što će biti najveća stopa u regiji, dok se rast BDP-a očekuje na nivou od nula do jedan posto.

Petrović je rekao da se moraju hitno preduzeti mjere fiskalne konsolidacije u Srbiji i fiskalno prilagođavanje do 2017. godine, tako što bi morale da se ostvare uštede do dva posto BDP-a godišnje u budžetu, da bi na kraju tog perioda deficit spao na dva do 2,5 posto BDP-a.

Izdaci za penzije i plate u javnom sektoru se moraju izbalansirati, jer se u Srbiji za penzije izdvaja 13 posto BDP-a, umjesto maksimalnih 10 posto, dok se za plate iz budžeta izdvaja 10 posto, umjesto osam posto BDP-a, upozorio je Petrović.

U ovoj godini morale bi da se pokrenu penzione reforme, a to znači povećanje starosne granice za penziju i da se spriječi prijevremeni odlazak u penziju, rekao je Petrović i dodao da se u javnom sektoru mora reformisati sistem zarada, uvođenjem platnih razreda na svim nivoima.

Kada se te reforme provedu, tek onda se može razmatrati eventualno smanjenje plata i penzija do kraja 2014. godine, rekao je Petrović.

Izvor: Al Jazeera i agencije

Hrvatska vlada smanjit će proračunski deficit za pola milijarde eura, što je upola manje od iznosa koji je krajem prvog mjeseca u Briselu najavljivao ministar financija Slavko Linić.

Deficit bi ove godine trebao iznositi 4,5 posto bruto društvenog proizvoda (BDP), čime će Hrvatska ispuniti zahtjeve Europske komisije postavljene unutar procedure prekomjernog deficita.

Vlada planira osigurati više novca - jednokratnim povlačenjem 350 milijuna eura od desetogodišnje mirovinske štednje osoba s beneficiranim radnim stažem, potom povećanjem zdravstvenog doprinosa za dva posto - s 13 na 15 posto, te novim oporezivanjem igara na sreću.

Plan je i smanjiti troškove rezanjem subvencija za poljoprivredu, Hrvatsku banku za obnovu i razvitak i Hrvatske željeznice.

Ukidanjem naknade zaposlenicima u javnom i državnom sektoru ukidaju se naknade za dugotrajni staž, a plaće dužnosnika bit će simbolično smanjene za šest posto.

Sindikati i poslodavci nezadovoljni

I sindikati i poslodavci smatraju da je rebalans loš i za njih štetan, javlja iz Zagreba reporterka Al Jazeere Martina Kiseljak.

Umjesto prvotno planiranog gospodarskog rasta od 1,3 posto, Vlada sada predviđa gospodarski rast od 0,2 posto.

Ono što bi u ovom rebalansu Vladi mogao biti najveći problem u razgovorima s Briselom je činjenica da je najveći prihod u proračunu prebacivanje sredstava za mirovine osoba s beneficiranim stažem iz drugog u prvi mirovinski stup, odnosno u proračun. Europska unija to smatra jednokratnim, a ne trajnim  prihodom.

„Drugim riječima, da ubijemo rast, je li tako? Bilo kakav! Znači, sad dolazimo do političkog pitanja. Hrvatska neće biti Grčka! Što god EK rekla, mi ćemo to poštovati, ali Hrvatska neće biti Grčka!", poručio je premijer Zoran Milanović.

Zbog toga su izdaci smanjeni gdje god je moguće.

Zbog ukidanja dodataka na staž, čistačica sa 35 godina staža, zaposlena u državnoj ili javnoj upravi, imat će 33 eura manju plaću, a savjetnik sa visokom stručnom spremom 70 eura.

„Ukoliko to prođe, svakako ćemo osporavati pred nadležnim sudovima i obratit ćemo se Ustavnom sudu, međunarodnim organizacijama, jer se na taj način suspendira pravo na kolektivno pregovaranje u Hrvatskoj", kaže Siniša Kuhar iz Sindikata državnih službenika i namještenika.

Život iznad mogućnosti

Milanović kaže da "i dalje kao država živimo iznad svojih mogućnosti. Prije je to bilo značajno, ali i dalje živimo iznad svojih mogućnosti. Teško možemo govoriti o pravima koja nismo zaradili".

Nezadovoljni su i poslodavci. Zdravstveni doprinosi koje je ova vlada prije dvije godine smanjila sada se vraćaju na staro.

„Apsolutno je neodgovorno raditi toliko rebalansa proračuna, jer je to znak da se ništa ne planira, to je praktički šamanski pristup gledanja iz kave", kaže Petar Lovrić iz Hrvatske udruge poslodavaca.

Ali i bez gledanja u kavu, jasno je da je ovo tek početak. Do 2016. Hrvatska mora smanjiti deficit na tri posto BDP-a.

U Vladi priznaju da se razgovara o novim porezima: na nekretnine, ali i na kamate na štednju.

Izvor: Al Jazeera
 

Zbog višegodišnje opsade, mnoge fabrike u Pojasu Gaze suočavaju se s problemima i nedostacima sirovina. Stotine njih su bile prisiljene ugasiti pogone i otpustiti hiljade radnika. 

Jedna fabrika prehrambenih proizvoda radi više od trideset godina. 

Nekada je na tom mjestu bila jedna proizvodna traka, a sada ih je trinaest. Da nije izraelske dugogodišnje blokade i sporadičnog bombardiranja, bilo bi ih vjerovatno i više.

"Sirovine ne možemo dopremati kada mi to želimo. Ranije nismo morali prolaziti kroz ovako komplicirane procedure izdavanja dozvola za uvoz tih sirovina", kaže Mouhammad al-Tilbani, vlasnik fabrike prehrambenih proizvoda.

Prekidi struje

Odlučan u namjeri da opstane, vlasnik fabrike se odlučio na skladištenje sirovina i rezervnih dijelova.

Prekide struje je riješio sistemom rada u isprekidanim smjenama u kojima umjesto 500 radi 350 radnika.

"Zbog zatvaranja prijelaza, od 2002. godine gotovo ništa ne izvozimo na Zapadnu obalu, koja je činila 65 posto našeg tržišta. Srećom, uspjeli smo preusmjeriti naše proizvode na Pojas Gaze", dodaje Tilbani.

S ciljem podrške lokalnoj industriji, organiziran je sajam kojim se želi probuditi svijest potrošača o važnosti kupovine domaćih proizvoda.

"Pokušavamo razviti sve industrijske sektore i postići kvalitetnu proizvodnju", ističe Sami al-Naffar, član Upravnog odbora Udruženja proizvođača.

Industrija u Gazi prolazi kroz tešku fazu. Zbog izraelskih zračnih napada, opsade i blokade tog pojasa u proteklih nekoliko godina - zatvoreno je blizu 2700 fabrika.

Izvor: Al Jazeera